Saobraćaj: vrste, struktura, funkcija

Železnički saobraćaj

Železnički saobraćaj se odvija železničkom prugom, a saobraćajna sredstva čine lokomotiva, kao vučno sredstvo, i vagoni. Sistem železničkog saobraćaja čine, osim pruge i vozila i sistem za regulisanje i železnička stanica.

Istorijat razvoja železnice

Što se tiče istorije železnice, ona datira još iz starog Egipta kada su se  koristili sinski putevi u vidu žlebova u kamenu. Kasnije, u XV veku koristila su se železnicka vozila i rudarska kolica za prevoz rude. Početkom XIX veka sinskim vozilima obavljao se prevoz radnika. Izgradnja sinskih puteva uticala je na postizanje napredka u izgradnji sinskih vozila. Spajanjem sinskih vozila dobila se kompozicija.
   Francuski inženjer Bomon, koji je radio u engleskim rudnicima, izgradio je 1602. godine novi tip sinskih kola kojima je dao naziv vagon. Ovaj naziv se zadržao do danas. Nosivost ovih prvih vagona iznosila je 5,2 t i bila je znatno veća u odnosu na dotadašnje kapaciteta, kako drumskih, tako i sinskih vozila.
   Pored svih napora oko unapređenja sinskih vozila, sinski saobracaj nije mogao da pokaže svoju pravu vrednost dok se oslanjao na konjsku vuču. 
   Uvođenjem parne vuče dolazi do izrade prve lokomotive Xorxa Stivensona nazvane "lokomotejšn". Stivensova lokomotiva prevukla je 17. septembra 1825. godine kompoziciju od 12 teretnih i 22 putnička vagona sa 90 t robe i 450 putnika, prosečnom brzinom od 15 km/h i maksimalnom brzinom od 19 km/h. 
   Stivenson 1830. godine gradi nove pruge i novu lokomotivu koju naziva Raketa. Raketa se kreće mnogo većom brzinom od prethodne lokomotive - 56 km/h.
 
   Vremenom su usledile konstruktivne promene parnih lokomotiva. Njihova brzina i snaga stalno su se povećavale. Parna lokomotiva je kasnije zamenjena lokomotivom na elektrovuču. 

      Rekordne brzine na železnici od 380 km/h, ostvarene su 26.02.1981. godine na Francuskoj novoj pruzi. Na pruzi Pariz-Serbur lokomotiva sa pogonom na gasnu turbinu, odnosno turbo voz prevozi 3000 putnika. Prevoz se obavlja prosečnom brzinom od 200 km/h, a maksimalnom od 300 km/h.

A danas brzi vozovi (Maglev) se kreću brzinom do 900 km/h.

pruga uskog koloseka

Pruga uskog koloseka

 

Vozovi budućnosti

Jureći 430 km/čas, futuristički voz sa magnetnom levitacijom putovanje od 30 km pretvara u ugodnu 8-minutnu vožnju. Bezbedna i efikasna MAGLEV tehnologija bi mogla da promeni način na koji putujemo.