Štampaj ovo poglavljeŠtampaj ovo poglavlje

Saobraćaj: vrste, struktura, funkcija

Vodeni saobraćaj



brod

Vodeni saobraćaj obuhvata celokupan saobraćaj koji se odvija na vodenim površinama (moru, jezerima, rekama, kanalima). Međutim, daleko najveći značaj u okviru vodenog saobraćaja ima pomorski saobraćaj.

Ideju da koristi vodeni put za kretanje, praistoriski čovek je dobio posmatranjem kakvog stabla ili grane koja je voda nosila i na kome je bila ptica ili koja druga životinja. U daljem usavršavanju ovog pronalaska čovek je počeo da koristi sopstvene ruke za veslanje i upravljanje, da dubi stablo i time snižava težište te povećava stabilnost prvobitnih plovnih objekata, da povezuje više stabala u splav itd. Sa veslanja rukama prelazi na veslanje granom kojoj sve više podešava oblik te dobija i – veslo. Postepenim povećavanjem čamca razvio se brod sa veslima koji je kroz dugi niz vekova vladao u vodenom saobraćaju, uz povećavanje broja vesala i veslača.

Može se konstatovati da je Istorija pomorskog saobraćaja veoma duga još od Fenična, preko starih Grka i Rimljana, pa sve do srednjeg veka i Velikih geografskih otkrića. Međutim, za današnji morski saobraćaj od velike važnosti su događaji sa početka XIX veka:

- uspostavljane prvih redovnih pomorskih linija širom sveta, posebno između Evrope i Severne Amerike (saobraćaj na njima su održavali brzi jedrenjaci – kliperi, čiji je razvoj kulminirao u periodu 1840-1870)

- pronalazak prvog broda na mehanički pogon (Clermont), koga je konstruisao 1807. godine Robert Fulton (“Klermon” je održavao redovan saobraćaj na reci Hadson, SAD);

- prvo putovanje parobrodom preko Atlantika - parobrod Savannah je prvi prešao Atlantik 1819. godine (Njujork – Liverpul) za 29 dana;

- prva redovna transatlantska putnička linija uvedena je 1838. godine;

- krajem XIX vijeka u Baltiĉkom moru počinju da koriste prve feribote za prevoz železničkih kompozicija.

-  značajna unapređenja parobroda predstavljali su: uvođenje elise (1840) i čelične armature (1860).

 To je uticalo na povećanje učešća parobroda u tonaži svetske mornarice, koje je 1850. godine iznosilo samo 6%, a 1892. godine već 50%.Istorijski značaj u pomorskom teretnom saobraćaju ima brod „Protos“, koji je 1880.godine dovezao na Londonsko tržište zamrznuto meso iz Australije, čime je počeo prekookeanski prevoz lako kvarljivih proizvoda (mesa, maslaca, citrusovog voća, banana).

MORSKI SAOBRAĆAJ ima prvorazredni značaj za ostvarivanje spoljne trgovine. On obezbeđuje oko 4/5 ukupnog transporta u međunarodnoj trgovini. U njemu je posebno veliki udeo prevoza tereta (nafte, derivata, ruda, uglja, žita itd.). Morskim transportom se preveze preko 5,5 mlrd. t tereta godišnje. Morski transport preveze relativno mali deo ukupnog fizičkog obima prevezenog tereta, ali zbog velikog prosečnog rastojanja (7-8 hilj. km) na njega otpada 60% od ukupnog svetskog prevoza robe. Rokovi dostave roba u vodenom transportu su najveći. To je povezano kako s velikim rastojanjima, tako i sa činjeniocom da je svetska trgovačka flota jako zavisna od međunarodne trgovine naftom. U porastu su međunarodni morski prevozi rasutih tereta, posebno uglja, žita, nerudnih sirovina.

U osnovi savremeni brodovi se dele na : putnički, teretni, specijalni.

Savremeni putnički brodovi podsećaju na luksuzne hotele koji imaju na raspolaganju bioskopske i TV sale, bazene za kupanje, restorane, prodavnice  i dr. 

 brod


brod

U Finskoj je porinut najveći transatlanski putnički brod na svetu - Oasis of the Seas. Brod-grad, koji pripada američkoj kompaniji Royal Caribbean,
ima zapreminu od 220.000 tona, 16 palubi, 2.706 soba i može da primi 6.360 putnika pored 2.000 članova posade.

najveći brod

Ploveća oaza, dugačka 360 metara, nudi putnicima do sada neviđene atrakcije. Ljubiteljima aktivnog odmora na raspolaganju su bazen sa talasima za surfovanje, teren za golf i klizalište, a za one koji više vole da se odmaraju tu su peščana plaža i park veličine fudbalskog terena, nazvan Central park.

brod

Izgradnja broda je koštala 900 miliona evra. Dug je 360 metara, širok 47 metara, a visina od nivoa mora mu je 65 metara. Poređenja radi, pomenućemo samo da je "Titanik" bio dugačak 269 metara i 28 širok, a dosadašnji rekorder "Kvin Meri II", 345 sa 45 metara.
Central park - prvi "živi" park na moru.

Specijalni brodovi - namenjeni za posebne poslove i zadatke -ribarski brodovi, tegljači, ledolomcitrajekti,jahte, jedrilice, brodovi-svetionici, brodovi za polaganje kabela, brodovi- dizalice.

nosač aviona     ledolomac       tanker         za postavljanje naftne platformr

nosač aviona                   ledolomac                    tanker                     brod ukrcava naftnu  platformu